DPT

ISTORIJAT

Departman za poljoprivrednu tehniku je jedan od departmana na Poljoprivrednom fakultetu sa najdužom tradicijom postojanja. Osnovan je kao Odsek za poljoprivrednu tehniku davne 1963. godine, kao prva institucija u tadašnjoj državi koja se bavila unapređenjem poljoprivredne tehnike sa obrazovnog, naučnog i praktičnog aspekta, 1976. godine nakon integracije sa Pokrajinskim zavodom za mehanizaciju prerasta u Institut za poljoprivrednu tehniku a 2002. godine prerasta u Departman za poljoprivrednu tehniku.

Godine 1963, upisani su prvi studenti poljoprivredne tehnike u bivšoj Jugoslaviji i to na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. Od tada pa do danas neprekidno traje obrazovanje inženjera poljoprivredne tehnike. Formiranju Odseka za poljoprivrednu tehniku, prethodilo je formiranje Odeljenja za poljoprivrednu mehanizaciju i Odeljenja za melioracije i poljoprivredno građevinarstvo, četiri godine nakon osnivanja Poljoprivrednog fakulteta. Odsek za poljoprivrednu tehniku sastojao se od smera za mehanizaciju i smera za melioracije koji su imali objedinjeni program. Međutim, zbog raznorodnosti struke, od školske 1968/69. upisuju se prve generacije studenata po posebnom programu za poljoprivrednu tehniku. Od tada pa do danas kontinuirano postoji smer, uz inoviranje i unapređivanje nastavnih planova i programa. Savremeni pristup u obrazovanju, kao i u istraživačkoj delatnosti je nastao kao rezultat primena novih metoda u ovim oblastima. Osnovni cilj ovakvog sistematskog delovanja je težnja da se domaćoj poljoprivrednoj praksi pruži značajan doprinos razvoju poljoprivredne tehnike i to u tri sfere delovanja.

Prva sfera je osposobljavanje inženjerskog kadra, koji će u praksi da nosi odgovornost pravilne i ekonomične primene poljoprivredne tehnike u svim oblastima poljoprivrede kao delatnosti. Druga je, studiozno bavljenje naučno istraživačkim radom, kao jedan neprekidan i nezavršen proces, zahvaljujući kome su nastala mnoga tehnička i tehnološka rešenja uređaja i opreme, bez kojih se savremena poljoprivreda teško može zamisliti. Treća sfera rada je ona koja neminovno proizilazi iz predhodne dve, , što predstavlja saradnju sa inženjerima poljoprivredne tehnike u praksi.

Tokom dugogodišnjeg rada, nastavno osoblje Departmana uložilo je značajan napor da se prošire mogućnosti sticanja novih znanja. Shodno tome, godine 1975. sačinjen je prvi nastavni plan i program za poslediplomske studije, koje imaju cilj da obdarenim i vrednim studentima pomognu u sticanju veštine bavljenja naučnoistraživačkim radom ili da im pruže dodatna i detaljnija saznanja. Od 2006. godine umesto magistarskih studija prvi put su upisane master studije u trajanju od dve godine. Master studije predstavljaju nastavak četvorogodišnjih osnovnih akademskih studija. Izuzetno talentovani mladi Ijudi, koji završe master studije sa prosečnom ocenom iznad 8 (osam) mogu da upišu doktorske studije u trajanju od tri godine i da na taj način steknu najviše akademsko zvanje – doktora nauka.

U prethodnih 60 godina na Departmanu za poljoprivrednu tehniku zvanje diplomirani inženjer poljoprivrede smera Poljoprivredna tehnika steklo je preko 1000 studenata, koji su usvojili najsavremenija znanja iz oblasti projektovanja, odabira, korišćenja i održavanja mašina i opreme bez kojih se savremena poljoprivredna proizvodnja ne može zamisliti.

U istom periodu, zvanje magistra poljoprivrednih nauka smera Poljoprivredna tehnika steklo je 48 studenata poslediplomskih studija, 24 studenta zvanje mastera, a 49 studenata najviše akademsko zvanje – doktor nauka.

Publikacija
"60 godina Departmana za poljoprivrednu tehniku"

Monografija 60 godina Departmana

Publikacija
"50 godina Departmana za poljoprivrednu tehniku"